“Ljudi će te razočarati,
dobrodošao u život.
Ljudi će te oduševiti,
dobrodošao u život.”
​
U toku jučerašnjeg dana doživio sam jedno veliko ljudsko i profesionalno razočaranje od strane osoba koje sam smatrao prijateljima i profesionalcima, a koji su potpuno bespotrebno i ishitreno pokazali da su sve osim toga!
​
Odmah nakon toga sam u Zagrebu doživio izuzetno lijepu i dirljivu gestu.
​
Naime, nakon što sam zatražio račun za divnu večeru, izuzetno ljubazni i nadasve profesionalni konobar, kojeg sam srdačno pozdravio na ulazu u hotelski restoran, sa osmjehom na licu mi je umjesto računa donio rukom ispisan papir sa slike.
​
Često mi se dešava da me ljudi žele počastiti kada me sretnu u nekom od lokala iz poštovanja i ljubavi prema mome radu, ali kada to neko ovako elegantno i iskreno učini, teško čovjek može ostati imun.
​
Posebno me je dotaklo što je kao formulaciju iskoristio rečenicu iz moje knjige “Nadživjeti život”, u kojoj se nalazi meni omiljena priča pod nazivom “Čaša mlijeka”, a koju bi svi doktori ovoga svijeta trebali bar jednom sedmično pročitati kako bi naučili da se “ljubaznost uvijek vrati” te da je “tvoje samo ono što daš”.
​
I zaista je tako…

​Razočaraju te i povrijede ljudi od kojih to najmanje očekuješ.

Oduševe te i motivišu ljudi od kojih to najmanje očekuješ.

​Sve je to život…

​Neko sprema kolače, neko pitu, a neko pakost drugima. A na kraju, svi sami pojedu to što su spremili.

​Nekad davno sam napisao da prođe dosta vremena dok ne shvatimo da se za neka zatvorena vrata trebalo iskreno zahvaliti.

​Jer nikad čovjek ne zna zašto je nešto dobro. A dobro je…

​”Ma šta da uradiš, neki ljudi te neće voljeti.

Ma šta da uradiš, neki ljudi neće prestati da te vole.

​Idi tamo gdje je ljubav…”